Zašto toliko volimo čokoladu :)

Čokolada nastaje iz ploda stabla kakaovca, a u prijevodu njezin naziv znači “hrana bogova”. Biljka plodove daje tek nakon pet godina, a maksimalan urod između desete i 25. godine. Iz ubranih mahuna vade se plodovi koji se zatim podvrgavaju procesu fermentiranja, a nakon fermentacije suše se i kuhaju na pari, usitnjavaju i melju. Mljevene kakao sjemenke osnova su svih čokoladnih proizvoda, a njima se još dodaje šećer, vanilija i emulgator lecitin, podrijetlom iz soje, koji povezuje sve sastojke čokolade.

Bogatstvo čokolade

Čokolada je bogata fosforom, magnezijem, kalijem, željezom, cinkom. Također, sadrži teobromin, kofein, ugljikohidrate, masti, dijetalna vlakna, bjelančevine, vitamine B skupine, folnu kiselinu, betakaroten… Velika ljubav prema čokoladi nastaje najviše zbog njezina djelovanja na raspoloženje, smanjenje stresa, napetosti i nervoze. Za te učinke zaslužno je nekoliko njezinih sastojaka. Iako je vrlo rašireno mišljenje kako je čokolada nezdrava te kako bi je trebalo konzumirati u što manjim količinama, to nije točno. Ona sadrži tvari antioksidacijskog učinka, koje pridonose smanjenju rizika od mnogih bolesti, među ostalim i raka. Flavonoidi, prisutni u svim biljnim proizvodima, onemogućuju oksidaciju masnih tvari u krvotoku i začepljenje arterija. Uz to, ometaju nastanak upalnih procesa, pojavu reume, dermatitisa i astme.

• Triptofan, esencijalna aminokiselina, sudjeluje u proizvodnji serotonina, a konzumiranje čokolade potiče lučenje endorfina, supstancije koja potiče dobro raspoloženje i osjećaj sreće koju tijelo proizvodi i za vođenja ljubavi.
• U malim količinama u čokoladi se nalazi i anandamid, prirodni opijat.
• Još jedan sastojak zaslužan za osjećaj sreće i zadovoljstva je feniletilamin, tvar koja je kao neuroprijenosnik prirodno prisutna u mozgu, posebno u zaljubljenih, a pretvara se u dopamin u centrima za zadovoljstvo, u dijelu mozga gdje se inače doživljava i orgazam. Feniletilamin je srodan s amfetaminima, te isto tako povisuje krvni tlak i razinu glukoze u krvi. U ljudskom organizmu stvara osjećaj zadovoljstva i čini nas budnima.
• Teobromin, jedan od sastojaka čokolade, također ima ljekovita svojstva. Djeluje kao regulator krvnog tlaka, opušta krvne žile srca i time osigurava dobru opskrbu srca krvlju, aktivira izlučivanje mokraće, regulira živčani sustav i pomaže u slučajevima anemije.

Uz to, čokolada potiče koncentraciju, jača intelektualne i psihičke sposobnosti. Dakle, umjereno konzumiranje čokolade pozitivno djeluje na organizam. No, uživanje u toj slatkoj deliciji ipak valja držati pod kontrolom. Ako se pretjera s unosom ove poslastice, moguća je pojava potištenosti i razdražljivosti te blaga intoksikacija.

Iako se čokoladu često optužuje da je glavni uzročnik pojave akni i prištića i prekomjerne debljine, te tvrdnje nisu točne. Provedena su brojna istraživanja, a nijedno nije dokazalo da bilo koja supstancija iz čokolade uzrokuje pojavu prištića i akni, ili da utječe na njihovo pogoršanje. Što se prekomjerne tjelesne težine tiče, jedini krivac je preveliki unos hrane i manjak tjelesne aktivnosti. Debljanje ne uzrokuju određene vrste namirnica, već preveliki unos hrane u odnosu na energetsku potrošnju što za posljedicu ima pohranjivanje viškova u obliku potkožnih naslaga masnog tkiva.

Svi slatki oblici

Gorka čokolada sadrži minimalno 35 posto kakao mase. Što je veći udio kakaa, to je kvaliteta čokolade veća. Danas postoje čokolade u kojima taj udio doseže visokih 80 posto. Osim visokog udjela kakaa, na kvalitetu čokolade utječu i količine šećera i lecitina, no količina tih tvari trebala bi u čokoladi biti što je moguće manja.

Prva mliječna čokolada nastala je kada je jedan slastičar uspio stopiti kakao prah i mlijeko. Danas se kvalitetnom mliječnom čokoladom smatra ona koja sadrži 40 posto kakaa, no kod današnjih masovno proizvedenih i najčešće konzumiranih čokolada taj udio pada na samo 20 posto. Masovno proizvedenim mliječnim čokoladama kvaliteta pada i zbog velikog udjela šećera, česte zamjene kakao maslaca manje kvalitetnom biljnom mašću te zbog dodavanja umjetnih aroma.

Bijela čokolada nastaje od kakao maslaca bez kakaa, uz dodatak šećera, aroma i mlijeka. Nema punoću okusa kao obična čokolada, ali je postala važan sastojak u pripremi raznih slastica. Valja spomenuti i čokoladu za kuhanje, prije svega namijenjenu miješanju s drugim sastojcima, te couverture – čokoladu za prelijevanje i glazure, o čijoj kvaliteti itekako treba voditi računa jer ponekad upravo o glazuri ovisi okus i izgled kolača.

Ne opterećuje probavu

Iako je bogata masnim tvarima, koje čine otprilike 50 posto čokolade, ona se vrlo lako i brzo probavlja. Vrsta zasićene masnoće u čokoladi, stearinska kiselina, u jetri brzo prelazi u nezasićenu oleinsku kiselinu, koju nalazimo i u maslinovu ulju. Zbog toga umjereno konzumiranje čokolade ne stvara probleme s povišenim kolesterolom koji nastaju prilikom unosa zasićenih masnoća. Neka istraživanja čak pokazuju da tamna čokolada i kakao u prahu povećavaju proizvodnju dobrog kolesterola koji štiti krvne žile i pridonosi zdravlju srca i krvnih žila.

Izvor članka: Vita.com.hr

FB Fan: Svi mi koji volimo čokoladu