Uticaj boja cvijeća iz vaše bašte
Životni Stil 05/03/2014 Nanny 0
Ponekad potcjenjujemo uticaj boja na raspoloženje i osjećanja. Međutim, psihologija je razvila čak i posebnu disciplinu koja se bavi upravo bojama. Provjerite i vi kako različite boje djeluju na vas i napravite planove za sadnju u skladu s tim.
Uticaj različitih boja na opšte raspoloženje ljudi često ne shvataju ozbiljno. Boje se nerijetko povezuju sa određenim osjećanjima. Crvena i narandžasta boja podsjećaju na toplotu vatre i na žar, žuta na svjetlost sunca, a plava podsjeća na daljinu neba. U bašti se mogu kombinovati različite boje i njihovi efekti. I kakvi god da su rezultati savremenih istraživanja o dejstvu boja, oslušnite sebe i provjerite kako one djeluju na vas.
Crvena, narandžasta i žuta boja trebalo bi da se nađu na onim mjestima gdje se radi, na primjer na terasi ili pored nje. Crvena boja motiviše i daje snagu, žuta daje živost i budi kreativnost, dok se narandžasta bori protiv neveselih misli.
Na mjestu prošaranom ovim bojama može se uživati u nedeljnom doručku ili večeri u kasnim popodnevnim časovima. Probajte i vi! Posadite cvijeće veselih boja kao što su kana (Canna indica), žuto-narandžasto-crvena lantana (Lantana camara) i žuti dvozubac (Bidens ferulifolia).
Plava je boja opuštanja. Ona je idealna za one dijelove bašte u kojima ćete se izolovati od ostatka svijeta. U takvom kutku, pored udobne ležaljke, svakako se mora naći poneka biljka sa cvjetovima modrih tonova poput macine trave (Nepeta), glavice (Echinops) i rumenike (Erigeron), koje na čovjeka djeluju opuštajuće.
Svijetloroze boja, kao i plava, djeluje umirujuće. Cvjetovi ruža svijetloroze boje i abutilona izgledaju veoma elegantno. Sa bijelim cvjetovima treba biti oprezan, kako atmosfera ne bi bila previše hladna. Harmonično djeluje bijela mamuzica (Centranthus ruber “Albus”), gipsofila (Gypsophila paniculata), bijeli zvončići sa listovima nalik na breskvine listove (Campanula persicifolia “Alba”) i roze-bijelu gauru (Gaura lindheimeri).
Ovaj članak trenutno nema komentara
Prvi komentarišite članak