U Sarajevu počeo Forum za prosperitet i zapošljavanje: BiH je neophodna pomoć izvana

U Sarajevu je počeo dvodnevni skup pod nazivom „ Forum za prosperitet i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini“, čiji organizaori pozivaju na reforme radi ekonomskog oporavka zemlje pogođene uz ostale nedaće i nedavnom prirodnom nesrećom, poplavama katastrofalnih razmjera. 

Organizatori očekuju da na ovom skupu budu dogovorene mjere oporavka a lidere Bosne i Hercegovine pozivaju na djelovanje po uzoru na akciju i solidarnost bh. građana, ispoljenu tokom poplava bez obzira na nacionalnu, vjersku, etničku i bilo koju drugu pripadnost.

Cilj “Foruma za prosperitet i zapošljavanje” je utvrđivanje mjera koje će privući investicije, zauzimanje šireg pristupa ekonomskim prilikama, poticanje otvaranja novih radnih mjesta i ostvarivanje bolje socijalne zaštite.

– Forum osigurava platformu za sve građane BiH da na neki način doprinesu socio-ekonomskoj reformi – rekao je specijalni predstavnik Evropske unije (EU) šef delegacije EU u BiH Peter Sorensen na otvorenju konferencije koja je započela minutom šutnje i izrazima saučešća Bosancima i Hercegovcima zbog žrtava i nedaće koja ih je zadesila.

Ministar vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke Frank Walter Steinmeier rekao je da Bosni i Hercegovini predstoje i trebaju velike reforme, kao i da vlade i političke elite u zemlji treba da iskoriste veliki društveni potencijal koji BiH nesumnjivo ima, što su elitama pokazali „obični“ ljudi poduzetnošću i solidarnošću u zajedničkoj nesreći.

Njemački ministar tvrdi da se hrabrost i spremnost za promjene isplati, kao i da sve strukture moraju pokazati spremnost donošenjem možda i neprijatnih, ali odgovarajućih odluka koje će voditi u ekonomsku i privrednu modernizaciju.

– Za promjene i reforme nema stanki – kazao je Steinmeier podsjetivši da je i njegova zemlja svojevremeno bila „bolesni čovjek“ Evrope, a danas je država razvijene privrede.

Ponudivši Bosni i Hercegovini pomoć i u vidu njemačkog iskustva, ministar je rekao da su dvije zemlje povezane dugim prijateljstvom i da njemački privrednici žele investirati u BiH, kao i da građani bh. porijekla obogaćuju društvo u njegovoj zemlji obrazovnim i drugim kapacitetima.

– Stotinu godina od početka Prvog svjetskog rata, na granicama Evropske unije je vanjsko-politička kriza, ali nikad ne treba prestati tražiti izlaz iz spirale nasilja. Pouka 1914. godine ostaje naš zadatak u krizi 2014. – rekao je također Steinmeier.

On podsjeća da je njemačka vlada izdvojila hitno pet miliona eura za pomoć postradalim malim i srednjim bosanskohercegovačkim preduzećima te još 600.000 eura za pomoć u uklanjanju mina koje je poplava učinila dodatnom opasnosću.

Zamjenik premijera Republike Turske Ali Babcan je kazao da njegova zemlja želi i dalje pomagati Bosni i Hercegovini te učiniti korake prema društvenom razvoju cijelog Balkana, za šta treba pojačati politički dijalog, ali i kulturne te druge relacije.

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretar Brian Hoyt Yee naglasio je da su reforme ono što se očekuje od bh.vlasti, u saradnji s međunarodnim partnerima te dodao da nesreća donosi i određene prilike za izgradnju ne samo oštećenih resursa već i strukture i sistema radi bolje budućnosti BiH.

Podsjetio je na upućivanje hitne humanitarne pomoć iz njegove zemlje u Bosnu i Hercegovinu zbog prirodne katastrofe i divi se, kaže, bosanskohercegovačkim građanima zbog ispoljene solidarnosti u zajedničkoj nevolji.

Direktorica Svjetske banke za jogoistočnu Evrpu i Aziju Ellen Goldstein podsjetila je da se ta institucija, u partnerstvu s EU, angažirala na procjeni štete od poplava u BiH te izrazila solidarnost Svjetske banke bh. građanima.

– Fokusiraćemo se na energetiku, vodsnabdijevanje, pitanje egzistencije, transporta i komunikacija. Svjetska banka će nastaviti podršku bh. građanima u fazi oporavka. To će biti dio šireg ekonomskog oporavka koji je Bosna i Hercegovina počela 2013. godine – rekla je uz ostalo Goldstein.

Od domaćih predstavnika na ovoj konferenciji, predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda je kazao da su aktuelne poplave u BiH kataklizmičnih razmjera i da BiH neće moći sama sanirati posljedice.

– Skoro milion stanovnika države je prisiljeno napustiti svoje domove. U jednoj noći mnogi su izgubili velika materijalna bogatstva, kuće, namještaj, strojeve, automobile, posao, poljoprivredna blaga i ostalo. Sa žalošću i tugom također moram kazati – izgubljeni su i ljudski životi – Bevandine su riječi.

Napomenuo je da se u ovo situaciji tuga dijeli sa susjedima jer su poplave pogodile Hrvatsku i Srbiju, gdje su također štete nesagledive, problemi veliki a gubici ogromni.

– No, u pravoj muci se prepoznaju prijatelji. I upravo naši prvi susjedi Hrvatska i Srbija bili su prvi koji su priskočili u pomoć. No oprostite mi što ne mogu nabrojati sve – no pomoć Njemačke, Turske, Bugarske, Slovenije, Austrije, Crne Gore, Makedonije, Europske unije u cijelosti, i mnogih drugih, također pristiže i šalje nam poruku da nismo sami – zaključio je Bevanda.

Napomenuo je da za BiH treba organizirati međunarodnu donatorsku konferenciju, uključiti povjerenstvo Europske komisije za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoći i odgovor na krize, Svjetsku banku, Međunarodni monetarni fond, Europsku banku za obnovu i razvoj, kao i sve druge organizacije finansijskog i humanitarnog karaktera.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, koji se također obratio prvog dana foruma, zahvalio je delegaciji Evropske unije za organizovanje ovog skupa i naglasio da se raduje što su ovdje i zamjenik premijera Republike Turske te ministar vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke.

– Bosna i Hercegovina sigurno može da primijeni mnoge lekcije i iskustva izuzetno uspješnih modela razvoja Njemačke i Turske. Ovo je odlična prilika da ovdje okupljeni predstavnici vlasti, ekonomske, političke, građanske, akademske, poslovne i medijske zajednice, zajedno definišu perspektive i strategiju društveno-ekonomskog razvoja naše zemlje – naglasio je.

U fokusu razvoja Bosne i Hercegovine u narednom periodu treba da budu osnaživanje makroekonomske stabilnosti, smanjenje nivoa javnih rashoda, unapređenje javnih finansija i bolji pristup izvorima finansiranja, posebno za mala i srednja preduzeća.

Ciljevi treba da budu veća konkurentnost ekonomije, poboljšanje kompetencija ljudskih resursa, razvoj naučne, tehnološke i poslovne infrastrukture te uspostava jedinstvenog tržišta i ekonomskog prostora, naveo je Iztebegović.

Zapošljavanje, naročito bržim kreiranjem radnih mjesta, razvojem malih i srednjih preduzeća, efikasnijim funkcionisanjem tržišta rada i prilagođavanjem obrazovnog sistema potrebama tržišta, kao i privlačenje direktnih stranih investicija, posebno kvalitetnijom prezentacijom domaćih komparativnih prednosti i potencijala, te unapređenje regulatornog okvira i ambijenta za investiranje, također su potrebni ciljevi, naglasio je.

U to je svrstao i potrebni ruralni razvoj te brži razvoj poljoprivrede, energetskih potencijala, posebno obnovljivih izvora energije te unapređenje transportne infrastrukture i komunikacija, unapređenje upravljanja okolišem i zaštite okoliša, kao i jačanje sistema socijalne zaštite u zemlji te ubrzavanje procesa integracije u Evropsku uniju.

– Ono što nam u ovom trenutku treba jeste paket konkretnih, realnih i ostvarljivih politika i mjera za postizanje ovih ciljeva u narednih osam godina. Da bi osigurali njihovu realizaciju i izvore finansiranja, to mora biti paket oko kojeg postoji puni i održiv dugoročni konsenzus domaćih političkih, socijalnih i ekonomskih partnera, ali koji ima i podršku Evropske unije, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Evropske banke za razvoj i obnovu i drugih međunarodnih partnera. To je onda pravi ugovor za razvoj i prosperitet Bosne i Hercegovine – riječi su predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Izvor: Fena