Šest elemenata da budeš to što jesi

Kreirajte sopstveni program od predstavljenih elemenata i pronađite prave načine da probudite i održite motivaciju.

Najdirektniji pristup samotransformaciji je jednostavno iskorištavanje prirodnih moždanih procesa. Jednom kada razumijete sve faktore koji utiču na stvaranje jedinstvene slike o sebi, možete da kreirate sopstveni program – takav program koji se fokusira na vježbe sastavljene od pažljivo biranih elemenata koji imaju mogućnost da direktno utiču na proces transformacije.

Nije iznenađujuća činjenica da neki od ključnih elemenata neuronaučnih programa samokreacije u velikoj mjeri prikazuju mudrost sadržanu u drevnim metafizičkim tradicijama.

Ovaj program u kojem su sadržani svi elementi samokreacije fleksibilan je na jedan način, ali zahtijeva da pristanete na svakodnevno vežbanje i da ustanovite neke promjene u načinu života. Svako za sebe treba da napravi ličnu i jedinstvenu vježbu sastavljenu od elemenata posebno prilagođenih njemu ili njoj (neki elementi su univerzalni i neophodni, dok druge biramo po sopstvenom nahođenju). Vaša jedinstvena vježba – praksa može da bude u potpunosti lišena svakog religijskog sadržaja, a možete preuzeti elemente samokreacije koji su u skladu sa vašim religijskim opredjeljenjem.

1. Vježbajte što češće

Najpredaniji vjernici svih većih svjetskih religija i duhovnih tradicija mole se i meditiraju tri do pet puta dnevno, i to s dobrim razlogom. Što je veća učestalost vježbi i što su one revnosnije, to je veća vjerovatnoća da će doći do transformacije. Jer sama vježba stvara jedno neobično iskustvo, koje se zatim dešifruje u mozgu. Ovo mijenja neurološku osnovu koja uzrokuje malu transformaciju u našoj predstavi “sebe”, koja, zauzvrat, mijenja naše opažanje, osjećanja, misli i, zatim, i naše ponašanje. Vaša transformacija, koliko god da je mala, utiče na vaše sljedeće iskustvo, i tako se krug nastavlja. Vremenom, ovi efekti počinju da gube na snazi. Ali, ako vježbate u jednakim intervalima, tri do pet puta dnevno, “vi” koji ulazite u svaku sljedeću vježbu, na putu transformacije ćete odmaći mnogo više nego oni “vi” koji su početno započeli vježbanje. Svi efekti vaših vježbi će imati veću dubinu i duže će trajati, sve dok ne dostignete onaj stepen u kojem su trenuci uobičajenog iskustva rijetki i kratki.

2. Stilizujte um meditacijom

Neurološke mreže funkcionišu po principu asocijacije, što znači da će jednom aktivirane mreže da aktiviraju druge mreže koje sadrže relevantne informacije. Ova osobina osigurava osnovne principe determinacije: ono što mislimo i osjećamo u sadašnjem trenutku u velikoj mjeri će određivati ono što ćemo misliti i osećati u trenucima koji slijede. Iako nam ova obična neurološka aktivnost omogućava da izvršimo svakodnevne životne zadatke, ona nagoni naš um da u isto vrijeme pravi neprekidnu “to do” listu obaveza, naš “majmunski um”, kako bi joga učitelji rekli. Naša vizija onoga što jesmo uvijek dolazi zajedno sa našim unutrašnjim “ja” kao proizvodom mreže koja je trenutno aktivirana. Kako bismo uopšte započeli promjenu, moramo da oslabimo našu glavnu uobičajenu aktivnost mozga.

Za mnoge spiritualne ljude smirivanje uma kroz meditaciju je najvažnija i osnovna aktivnost njihovih praksi. Jednostavnim smirivanjem toka svijesti, mi omogućujemo jednoj naprednijoj verziji sebe da se pojavi iz šireg spektra dešifrovanog iskustva. Vremenom, čak i jednostavno smirivanje uma meditacijama dovešće do pozitivne promjene. Stoga, čak i ako se ozbiljno bavite meditacijama imate dobre razloge da probate ovakav način transformacije sebe.

3. Nova slika o sebi

Postoji mnogo različitih vrsta meditacija, ali ona najjednostavnija je upravo ta od koje ćete imati najviše koristi: pokušajte da vežbate duboko disanje dok istovremeno fokusirate svoj um na samo disanje, na senzacije koje imate dok duboko dišete. (Ovo možete uraditi za vrlo kratko vreme, naročito ako započnete ceo proces transformacije baš kroz meditaciju.) Kada pažnju usmerimo na misli, mi aktiviramo njihove prateće neuronske mreže i, istovremeno, naše uobičajene predstave o sebi. Ali kada skrenemo pažnju sa naših misli i koncentrišemo se na naše disanje, mi onda menjamo našu neurološku aktivnost i samim tim stvaramo jednu širu sliku sebe. Ova nova slika koju imamo o sebi je slika jednog višeg reda i služiće nam kao garancija jednog novog kontrolisanog ponašanja.

3. Stvaranje sopstvenog modela

Model samokreacije je jedna mentalna konstrukcija svih vrijednosti i osobina koje želimo da razvijemo kod sebe. Ovaj model ćete formirati tokom vježbi, a koristićete ga svakodnevno kao podsjetnik na to koje misli i koja ponašanja želite da zadržite, a koja da odbacite. Ako ste religiozna ili spiritualna osoba vaš model će možda biti zasnovan na nekom važnom i počasnom liku, liku sveca ili nekog drugog božanskog bića (mnogi hrišćani mogu sebi da postave pitanje “Šta bi Isus uradio u ovoj situaciji?”). Ako niste religiozni, inspiraciju za vaš model možete pronaći u nekoj osobi koju cijenite i poštujete. Važno je samo da imate sasvim jasnu sliku ideala kome težite.

4. Njegujte svog svjedoka

Skoro sve tradicionalne prakse uključuju njegovanje jednog posebnog unutrašnjeg “ja” koje služi kao posmatrač svih naših misli i našeg ponašanja. Nije važno da li je to naš unutrašnji vodič, naša svijest ili naš svjedok – njime vlada naša uzvišena predstava o sebi koju njegujemo kroz meditaciju i vježbe. Osnovna funkcija našeg svjedoka jeste da nas upravlja prema modelu koji smo odabrali i da nas motiviše da donosimo dobre odluke ili da se mijenjamo, ako je to neophodno.

5. Birajte osjećanja koja vas motivišu

Naš um se razvija iz našeg mozga koji kontroliše ponašanje. On stvara mrežu sjećanja koja spaja naše trenutno ponašanje sa svom mudrošću koju smo stekli tokom nekih prošlih iskustava. Svaka memorijska mreža je bogata informacijama o svim važnim elementima našeg iskustva – o tome kako se osjećamo, gdje se nalazimo i u kakvom društvu, o tome šta smo uradili ili šta nam se dešava, i o tome kako su naše emocije rezultat nekih događaja oko nas. Memorijske mreže su međusobno povezane na osnovu svih ovih značajnih dimenzija. Na primjer, sve ono što je vezano za naš osećaj anksioznosti u našim memorijskim mrežama je povezano, pa je tako povezano sa našim najboljim prijateljem, ali i sa svima onima pred kojima smo doživjeli uspjeh ili neuspjeh u određenom zadatku. Zbog svih ovih kompleksnih mreža, aktiviranje jednog sjećanja povlači aktiviranje drugih sličnih sjećanja istih dimenzija.

Održavanje motivacije

Stoga, naš inteligentni sistem ima tu sposobnost da uvijek pronađe relevantnu informaciju koja nam je potrebna za donošenje dobre odluke. Kada ponovo budemo izašli na večeru sa našom majkom, sjetićemo se šta je rekla prošlog puta kada smo je vidjeli i sljedećeg puta kada budemo u iskušenju da uradimo nešto što možda ne bi trebalo, izabraćemo da to ne učinimo. Ako želimo da motivišemo sebe da se ponašamo na određeni način, veoma je korisno da stalno budemo u mogućnosti da prepoznamo osjećanja koja nas motivišu i da njegujemo sposobnost da se prebacimo u to stanje.

Memorijske mreže su najbolje povezane u dimenzijama osjećanja, bilo fizičkih ili emocionalnih, zato što ona predstavljaju neposrednu potrebu našeg inteligentnog sistema koju moramo da zadovoljimo. Osjećanja nas motivišu da se ponašamo na određeni način – jedemo kada smo gladni, zovemo prijatelje kada smo usamljeni i slično. Ako želimo da se ponašamo na određeni način veoma je korisno da umijemo da prepoznamo osjećanja koja nas motivišu i da njegujemo sposobnost da se prebacimo u to stanje.

Dobar način da započnemo njegovanje ovih stanja jeste da u našem umu potražimo sjećanje na vrijeme kada smo se baš tako osjećali kako bismo željeli da nam bude. Ne bi bilo loše da počnete da vodite dnevnik svojih sjećanja i da u to uključite neke fotografije, simbole ili jednostavne riječi koje će vam pomoći da ponovo probudite ta osjećanja. Na primjer, probajte da se sjetite svakog čulnog, opažajnog ili saznajnog stimulanse koje ste osjetili u crkvi ili džamiji i koji su u vama probudili neku uzvišenu emociju – to mogu biti ikone ili freske, molitve – onda stvorite stimuluse koji će to isto uraditi ponovo.

Jedan od najmoćnijih stimulanse je upravo miris i u mnogim tradicijama se insistira na upotrebi raznih mirisa u različitim obredima. Hrišćani koriste tamjan i smolu, Jevreji ketoret, muslimani agar drvo, u svakom slučaju postoji mnogo različitih izbora mirisa. Imajte na umu to koliko će vas vješto miris sprovesti do željenog stanja.

6. Prepoznajte vaše svjesno i namjerno ponašanje

Veliki broj popularnih New Age teorija propagira ideju da mi sami kreiramo sve što nam se dešava. To jednostavno nije tačno – mi smo samo jedan dio univerzuma, a ne neko ko upravlja njime. Nad nekim stvarima koje nam se dešavaju nemamo nikakvu kontrolu i jedino što možemo da kontrolišemo su naše reakcije na takve situacije, možemo da pokušamo da reagujemo na najbolji mogući način. Ali, u većini slučajeva, ipak imamo kontrolu nad našim ponašanjem. U okviru ovog programa upravo je naše ponašanje najmoćnije oruđe samokreacije. Neko osnovno ponašanje možemo da uključimo u naše vježbe, ali je veoma važno da kako namjenski gradimo sebe, da tako namjenski pravimo i čitav repertoar novog ponašanja. Moć transformacije će uzrokovati pojavu nekih novih obrazaca ponašanja sasvim spontano, ali nije loše da i mi sami svjesno biramo nove obrasce koje želimo.

Za početak, napravite listu tri stvari koje nikada do sada niste uradili, a za koje biste želeli da postanu dio vašeg novog “ja”, i poredajte ih po redu od najlakše do najteže. Na primjer, ako želite da postanete milosrdnija osoba, probajte da sljedeći put kada budete išli na ručak sa prijateljima posjetite neku stariju osobu do koje vam je stalo, ili da sljedeći odmor provedete uz nekoga kome je pomoć potrebna umjesto da odete na ljetovanje. Kada bude došlo pravo vrijeme za promjenu, izaberite ono što vam je najlakše i, jednostavno rečeno – just do it. Kako proširujete spektar vašeg iskustva, korak po korak počećete da uviđate koliko se mijenjate.

Ovaj prelijepi tekst smo prenijeli sa portala lovesensa.rs