Izložba “Bajram na starim čestitkama i fotografijama” na kojoj će biti predstavljeno 320 eksponata koje je u proteklih 37 godina prikupljao prof. Senad J. Hodović bit će otvorena sutra u Zavičajnom muzeju u Visokom.
– Osim fotografija i razglednica, na izložbi će biti postavljeno i nekoliko eksponata, kamenih ploča, koje su ručno rađene, a na kojima osim motiva postoji i niz tekstova koji otvaraju novo polje za istraživanja kako jezička tako i sociološka i antropološka – kazao je za Fenu autor izložbe i direktor Zavičajnog muzeja Senad J. Hodović.
Nekoliko desetina čestitki i fotografija su skenirani na format A3 ili A4 kako bi bili jasniji i vidljiviji obzirom da su u originalu veličine 9 x 13 cm.
Zavičajni muzej u Visokom je zaprimio veliki broj interesovanja kako bi izložba bila postavljena u drugim gradovima u BiH.
Izložba je organizirana pod pokroviteljstvom Rijaseta Islamske zajednice u BiH i u Visokom će biti postavljena dvije sedmice.
“Svaka čestitka ili bajramija morala je biti vedra. Vesela, šarena, sa uzorcima koji namah izmame osmijeh na lice. I onoga ko je šalje i onome kome stiže. Pa eto ti na njima cvijeća i ašlama, buketića i jaglaca, vijenčića ružica i grana uz mjesečev odsjaj. Eto ti na njima pobožnih mladića koji na sedždu padaju u bosanskom odijelu, ili onih dobrih Bošnjana štono na pazaru pazaruju čile zdrave ovnove rogate za najboljeg kurbana. Eto ti motiva lijepe Baščaršije i njenoga sjajnoga oka – Sebilja, eto ti uzrelog a neobranog šipka, nađe se i pokoji grad, čaršija, njeno ime, volj’ ti Čajniče, Bihać, Foča, volj’ ti Saraj'vo, Banja Luka, Mostar, …volj’ ti Visoko…”, napisala je o bajramskim čestitkama koje će biti izložene u Visokom prof.dr. Fahira Fejzić Čengić.
Ona kaže kako je “malo je muslimanskih naroda koji su ovako bogato uživali svoje bajrame pa ih oslikavali na razglednicama, čestitkama na kojima su svoje mubarećlejisanje slali i poštom najmilijima, a svakako udaljenijima iz svoje mahale ili grada”.
“Ali, eto, ove Bošnje su malo alaturka – malo alafranga vazda živjeli pa nije začudo što su imali i svoje istočne i svoje zapadne adete. Neka su. Vele zreliji povjesničari umjetnosti i razni sakupljači, kolekcionari naše starije ili moderne povijesti, naši nezamjenjivi hroničari i pamtivijeci…da nije njih takvih, kako bi nam samo svehla kultura sjećanja, kako bismo pozaboravljali neka druga,
obično velimo, dobra stara vremena. Dobra jer su prošla, hajirli prošla, a stara jer doista i jesu stara, haman im je vijek, pola vijeka, ili vijek i po, kako kojemu…”, kaže prof.dr. Fahira Fejzić Čengić.
Prije nekoliko godina prof. Senad J. Hodović je priredio u Sarajevu izložbu “Božić i Uskrs/Vaskrs na starim čestitkama” te izložbu “Božić na starim čestitkama do sredine XX. stoljeća”.
Izvor: Fena
Ovaj članak trenutno nema komentara
Prvi komentarišite članak