Previše razmišljate i brinete? Najvjerojatnije ste i kreativni genij!

Ljudi imaju tendenciju davati etikete jedni drugima i to je posebno često u modernom društvu.

Imate introverte (društveno anksiozne), ekstroverte (društvene leptire), ambiverte (mješavina introverta i ekstroverta), zabrinute i tako dalje. Dakle, što je s tjeskobnima i onima što previše misle i brinu? Nedavna studija pokazala je da osobe koje posjeduju ove osobine mogu imati zapravo nevjerojatno razvijen i kreativan um što mogu zahvaliti svom pretjeranom razmišljanju i brizi. Stručnjaci s Kraljevskog sveučilištu u Londonu, došli su do zaključka da je osjećaj tjeskobe povezan s velikom sposobnošću imaginacije.

Kao što je dr. Adam Perkins, stručnjak za neurobiologiju osobnosti, elokventno rekao:

„Palo mi je na pamet – ako imate sklonost prema negativnim autogeneriranim mislima, zbog visoke razine spontanih aktivnosti u dijelovima medijalnog prefrontalnog korteksa koji reguliraju svjesnu percepciju prijetnje, a također ste skloni paničarenju više nego prosječni ljudi, zbog posjedovanja osobito visoke reaktivnosti u bazolateralnoj jezgri amigdale, onda to znači da možete doživjeti intenzivne negativne emocije čak i kada nije prisutna prijetnja.

To bi moglo značiti da iz određenih neuralnih razloga, neurotične osobe imaju vrlo aktivnu maštu, koja djeluje kao ugrađeni generator prijetnjama.“

Dakle, što sve to točno znači?

Zabrinutost je majka domišljatosti

Možete razmišljati o tome na ovaj način: do većine tehnoloških otkrića došlo je zato što smo bili zabrinuti da ćemo gladovati, zabrinuti da bi nas drugo pleme moglo osvojiti i ukrasti naše stvari, zabrinuti da bi se bogovi mogli naljutiti zbog naših postupaka i tako dalje.

Glavna razlika između ljudi koji previše brinu i ostatka populacije – je mašta. Negdje između fantazije i stvarnosti sadašnjeg trenutka leži cesta prema samoodržanju i napretku.

Nekoliko primjera: Većini ljudi ideja o kućnoj sigurnosti završava zaključavanjem ulaznih vrata i prozora u prizemlju. Oni koji su malo više zabrinuti imati će bejzbol palicu u blizini vrata ili skriven pištolj negdje na sigurnom.

Međutim, osobe koje previše brinu ne samo da će biti zabrinuti zbog vanjskih prijetnji, oni će također predvidjeti i scenarije poput – ‘Dijete pronalazi pištolj i ozljeđuje se ili provalnik ga krade, a nitko nije kod kuće, što ga dovodi do toga da traži genijalne načine skrivanja oružja (primjerice, stavlja ga iza biometrijske brave ili stvara skrivene odjeljke).

Opasnost možda uopće ne postoji, ali njihova mašta im omogućuje da se sjete svih mogućih scenarija i pripreme za njih u skladu s tim.

Oni koji previše brinu imaju mašte na pretek

U današnje vrijeme, ljudi koji previše brinu pronalaze kreativne načine s kojima izlaze na kraj s malim svakodnevnim problemima, zadacima vezanih uz rad i za poboljšanje njihove sigurnosti. U stara vremena, naši preci razvili ovu nevjerojatno bujnu maštu kao mehanizam samoodržanja.

Tijekom najtoplijeg mjeseca u godini, kada je sve u prirodi bilo bujno, drevni je čovjek bio u mogućnosti slobodno se hraniti. Ali ti ljudi su mogli zamisliti hladne mjesece koji su čekali iza ugla, kada će hrana biti rijetka a potreba za zaklonom i toplinom povećana.

U to rano vrijeme, oni koji su brinuli lovili su mnogo više nego što su mogli odmah pojesti, a zatim su pronalazili načine očuvanja te hrane, tako da mogu izdržati zimu. Briga o takvim stvarima poslužila je kao najgori scenarij sigurnosnog mehanizma, a da bi mogli zamisliti takve scenarije trebate biti nevjerojatno kreativni.

Puno poznatih svjetskih izumitelja i umjetnika bili su ljudi koji previše misle i brinu

Dr. Adam Perkins je izjavio: “Veseli, sretni ljudi po definiciji ne razmišljaju previše o problemima i tako moraju biti u nepovoljnijem položaju prilikom rješavanja problema u odnosu na neurotičnije osobe.

Imamo i korisne primjere naše teorije, jer lako je uočiti kako su mnogi geniji bili mračni, nesretni i svojim ponašanjem su nagovještavali da su prilično visoko na skali neuroticizma.

Na primjer, razmislite o životnim pričama znanstvenika i umjetnika kao što su Isaac Newton, Charles Darwin, Vincent Van Gogh, Kurt Cobain itd. Možda se veza između kreativnosti i neuroticizma može jezgrovito sažeti u rečenici John Lennon – a: “Genijalnost je bol.”

Postoji puno nevjerojatno kreativnih znanstvenika i umjetnika na tom popisu, vjerojatno i puno, puno više nego što je dr. Perkins mogao nabrojati. Ako imate tendenciju brinuti o stvarima do te mjere da postajete neurotični, postoji dobra šansa da ste i sami kreativni genij.

Ništa vas ne košta testirati hipotezu: Pokušajte brusiti vašu moć imaginacije i kreativnog rješavanja problema i gledajte gdje će vas to odvesti.

Izvor: lifehack/atma.hr