Predstavljamo: Zemaljski Muzej BiH

Osnivanje Muzeja

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa. Na njegovo osnivanje uticao je splet historijskih događanja. Samom osnivanju prethodio je dug period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom. Prva ideja o osnivanju muzeja javila se još 1850. godine ali od ideje do realizacije protekle su skoro 4 pune decenije, a u međuvremenu na prostoru Bosne i Hercegovine su se smijenile dvije carevine – Osmansku je zamijenila Austro – Ugarska carevina.

Politički, strateški i ekonomski ciljevi koje je sebi postavila austrougarska uprava zahtijevali su evropsku pismenost i masovniju obrazovanost. Bosna i Hercegovina, kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, privlačila je radoznalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i kvazi naučnika, što je već prvih godina okupacije rezultiralo raznošenjem spomenika kulture iz naših krajeva. To je doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera u cilju ostvarivanja dugo prisutne ideje o osnivanju muzeja, što se ogledalo u osnivanju Muzejskog društva nakon čega je 1. februara 1888. godine Zemaljska vlada osnovala Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu. Za direktora Muzeja imenovan je vladin savjetnik Kosta Hörmann.

Budući da je prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten uskoro postao suviše skučen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se izgradnji novih zgrada. Odlučeno je da se gradi muzejsko zdanje paviljonskog tipa u koje će se smjestiti kao zasebne cjeline sve postojeće zbirke. Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren za javnost 4. oktobra iste godine. U tom dugo godina jedinom namjenski izgrađenom muzejskom kompleksu na prostoru bivše Jugoslavije Zemaljski muzej BiH djeluje i danas.

 Razvoj Muzeja

Od samog početka rada Zemaljski muzej se razvijao kao kompleksna kulturna i naučna ustanova u okviru koje se njeguje više naučnih disciplina: historija, geografija, arheologija (prahistorijska, antička i srednjovjekovna), etnologija (materijalno I namaterijalno kulturno naslijeđe, folkloristika), historija umjetnosti i prirodne nauke (biologija, geologija, paleontologija i mineralogija), djelomično jezik, književnost, statistika i bibliografija, iz kojih su se vremenom iskristalizirala tri današnja odjeljena: Odjeljenje za arheologiju, Odjeljenje za etnologiju i Odjeljenje za prirodne nauke. Velika pažnja od samih početaka poklanjala se obrazovno-vaspitnoj i kulturološkoj funkciji, a u okviru muzeološke djelatnosti postavljen je temelj svim današnjim zbirkama kroz terensko-istraživački rad, kupovinu, razmjenu ili poklone Muzeju.

 Naučnoistraživačka djelatnost odvijala se u periodu austrougarske okupacije pod snažnim utjecajem razvoja i usmjerenja nauke i kulture Evrope 19. stoljeća, što je usmjerilo pažnju naročito na arheologiju i prirodne nauke.

 Poslije zastoja izazvanog iscrpljujućim četvorogodišnjim ratom (1914.-1918.), slijedi period prve zajednice južnoslovenskih naroda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Jugoslavije (1918.-1945.) koji karakterizira osjetan pad aktivnosti u svim osnovnim djelatnostima Zemaljskog muzeja, kao posljedica izgradnje hegemonističkog i centralističkog sistema vlasti koga diktira Dvor i velikosrpska buržoazija. U tom periodu Bosna i Hercegovina se našla na marginima društveno-ekonomskih, političkih i kulturnih tokova. Agonija Zemaljskog muzeja za Bosnu I Hercegovinu nije ovim završena. Drugi svjetski rat (1941.-1945.) nije pružao mogućnosti za rad i razvoj Zemaljskog muzeja BiH, te on doživljava najnižu tačku djelovanja.

 Početni period stabilizacije Zemaljskog muzeja BiH, po završetku Drugog svjetskog rata, odvijao se sporo i trajao je sve do početka šezdesetih godina. U sklopu napredovanja društveno-ekonomskih odnosa, oblast kulture proglašava se djelatnošću od posebnog društvenog značaja. To je razdoblje kada Zemaljski muzej BiH postiže izuzetne rezultate u svim aktivnostima, pa umnogome nadmašuje i ono što je postignuto u austrougarskom periodu. To se posebno odnosi na naučnoistraživačku, izdavačku i izložbenu aktivnost.

 Agresija na Bosnu i Hercegovinu i dugotrajni rat koji slijedi nisu donijeli Muzeju samo zastoj u razvoju, već i direktna razaranja 4 zgrade muzejskog kompleksa i Botanički vrt. Muzejski predmeti, uključujući bogat bibliotečki fond, su fizički spašeni zahvaljujući, prije svega, ljudima koji nisu napuštali Muzej ni u najtežim situacijama.

 Kao što je i ranije dijelio sudbinu Bosne i Hercegovine i danas, nakon rata u životu i radu Muzeja oslikava se život dejtonske Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući brojnim donacijama i radnicima, Muzej se postepeno oporavlja od ratnih razaranja. Pomoć za rehabilitaciju ove kulturne ustanove dali su: Zavod za zaštitu kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa BiH; UNESCO; Federalna ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport; Ministarstvo nauke, kulture i sporta Kantona Sarajevo; Zavod za izgradnju grada Sarajeva; Internacionalni centar za mir u Sarajevu; Švicarski muzeji, Švicarski ICOM i Švicarski nacionalni muzej u Cirihu; BHHR; Norks Folkesmuseum iz Osla, Norveška; The Foundation for Cultural Heritage without Borders iz Švedske; Prirodnjački muzej, Etnografski muzej, Muzej za islamsku umjetnost i drugi muzeji iz Švedske, i mnogi drugi.

Organizacione jedinice:

• Odjeljenje za arheologiju
• Odjeljenje za etnologiju
• Odjeljenje za prirodne nauke
• Biblioteka

Ustanove koje su se razvile iz ranijih djelatnosti Zemaljskog muzeja:

• Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti BiH
• Orijentalni institut
• Balkanološki institut
• Umjetnička galerija BiH
• Institut za proučavanje folklora
• Biološki institut
• Fitopatološki zavod

Neke od djelatnosti Zemaljskog muzeja BiH u međuvremenu su ugašene tako što se prenose na novoosnovane ustanove.

Djelatnosti Zemaljskog muzeja:

• Muzeološka djelatnost
• Naučno-istraživačka djelatnost
• Vaspitno-obrazovna djelatnost
• Izdavačka

Organizaciona struktura:

• Upravljanje:
  Direktor, zamjenik direktora, sekretar, načelnici Odjeljenja
• Upravni odbor
• Naučno vijeće
• Stručni kolegij

Kadrovska struktura:

naučni savjetnik, viši naučni saradnik, naučni saradnik, muzejski savjetnik, viši kustos, kustos, bibliotekar savjetnik, viši bibliotekar, bibliotekar, konzervator savjetnik, viši konzervator, konzervator, viši preparator, preparator, viši crtač, fotograf, viši knjižničar, knjižničar, glavni vrtlar, vrtlar, pomoćni vrtlar.

Za više informacija posjetite www.zemaljskimuzej.ba