Gaženje po hladnoj vodi
Ljudima koji umno i tjelesno mnogo rade slijeva se od prevelikog napora odviše krvi u mozak, zbog čega nastupa neurozna glavobolja, razne želučane bolesti i bolovi u nogama. Kada se dnevno, prije lijeganja u krevet, gazi po hladnoj vodi, otkloni se ta nevolja. Mozak se oslobodi pritiska krvi, glava postane lagana, tok misli slobodan i naskoro nastupa dobar san, pa se stoga preporučuje i ljudima koji trpe od nesanice. Osim toga, gaženje po hladnoj vodi povoljno djeluje na čitav živčani sustav jer otvrdnjava i jača živce, pospješuje izlučivanje otrovnih plinova i loših sokova, otklanja navalu krvi spram mozga i zbog toga rasterećuje srce, pluća i bubrege od prekomjernog rada.
Hladna polubanja
Preporučuje se ljudima koji su svojim zvanjem vezani na sjedenje, zbog čega je obnova i stvaranje krvi napušteno te onim ljudima koji trpe od navale krvi u glavu. Hladnim polubanjama mozak se oslobađa preobilne navale i grušanja krvi jer se krv odvodi u donje dijelove tijela i ovdje vrši pravilno kolanje.
Zbog hladnoće nadraže se probavne žlijezde crijeva, slezene, jetre i gušterače na bolji rad, zbog čega nastupa bolja i konačno uredna probava koja je prvi uvjet zdravlja. Hladne se polubanje gotovo svugdje s najboljim uspjehom upotrebljavaju za jačanje trbušnih mišića i živaca, kod raznih bolesti u trbuhu i u crijevima, protiv krvarenja, šuljeva krvavih i zatvorenih, ispadanja zadnjeg crijeva, oslabljenih mišića mokraćnih organa i čmara, bolesti maternice, bijelog cvijeta, protiv bljedobolje, velike temperature kod žena za vrijeme trudnoće i pri žestokom krvarenju za vrijeme mijene (menopauze) jer jačaju i oživljuju čitav tjelesni i živčani sustav. Hladne polubanje ne smiju se češće od dva puta tjedno uzeti, ne dulje od 5-10 sekundi uz pranje leđa i u dobro ugrijanom prostoru. Nakon banje treba odmah gimnasticirati, brzo se obući i po svježem se zraku brzo kretati. Slabe osobe neka legnu na sata u krevet, gdje ih treba dobro umotati i na noge staviti toplu ciglu ili vruću bocu.
Odlomak iz knjige: “Narodno zdravlje”, Sadik Sadiković