Normalno je da su sigurniji poslovi u razvoju spostvenih proizvoda i veća je akumulacija. U ovom trenutku to nije realno očekivati da svi predstave svoj vlastiti proizvod i smatram da lohn posao u BiH u narednom periodu, definitivno 10-15 godina, ima perspektivu, tvrdi Amir Međić, generalni sekretar Udruženja tekstila, obuće i kože (UTOK).
– S obzirom da se kupci, koji su iz EU-a, vraćaju sa Dalekog istoka i odlučili su ulagati u područje Zapadnog Balkana. Lohn posao kao takav treba unaprijediti, dizati produkciju i boriti se za svoje mjesto, razvijati se u smislu da se pređe na vlastitu proizvodnju. To je sada proces koji će trajati i za koji trebaju sredstva i kadrovi. Dakle potrebno je razviti sopstveni proizvod, ali i osigurati tržište. Kod nas su veliki problem nedostatak inženjera tekstila, jer nemamo fakultet za tekstil – ističe Međić.
U ovoj branši u BiH radi oko 40.000 radnika, proizvodnja je disperzirana širom BiH, a posebno je izražena u Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom i Tuzlanskom kantonu, kao i Banjalučka regija. Što se tiče produkcije, ona na godišnjem nivou prelazi milijardu KM ili oko pet-šest posto ukupnog BDP-a – tvrdi naš sagovornik.
Svakim danom se širi tekstilna industrija, neprestano se otvaraju pogoni i to je na neki način najprosperitetnija branša i uz određene asistencije, pozitivan vjetar u leđa od države i okruženja, branša se može širiti u znatnom procentu tako da za kratko vrijeme može značajan broj ljudi da se zaposli.
Više puta istican je problem manjka kožare, odakle bi se snabdijevala domaća kožarska industrija.
Međić kaže da Prevent ima kožaru iz koje snabdijeva domaće proizvođače kožom i da se upravo okrenuo u ovom pravcu podmirivanja potreba domaće industrije.
( faktor.ba )
Ovaj članak trenutno nema komentara
Prvi komentarišite članak