Iskazivanjem zahvalnosti drugoj osobi počinjete još više uživati u odnosu

Zahvalnost možemo opisati kao pozitivan osjećaj koji spontano doživimo prema drugim ljudima koji nam pomognu doći do rješenja problema, kaže prof. psihologije Iva Maksimović iz tvrtke Ramiro.

Dodaje da zahvalnost osjećamo i prema životnim okolnostima, odnosno ovisno o svjetonazoru, prema Bogu, svemiru ili slučajnosti što su se događanja odvila na našu dobrobit. Zahvalnost je mješavina dvije ili više osnovnih emocija (npr. sreće i olakšanja).

Zahvalnost je značajno pod utjecajem našeg razmišljanja, čemu možemo posvjedočiti u razdoblju božićnih i novogodišnjih blagdana kad je namjerno izazovemo razmišljajući o svim divnim ljudima koji su dio naših života i prisjećajući se svih lijepih stvari koje smo doživjeli tijekom godine, objašnjava psihologinja.

– Da antički ljudi nisu bili u krivu kad su zahvalnost proglasili važnom vrlinom, potvrđuju i rezultati neuroznanstvenih istraživanja koji pokazuju da kad se želimo osjećati dobro, najvažnije pitanje koje si trebamo postaviti je: ‘Na čemu danas mogu biti zahvalan/zahvalna?” – kaže psihologinja Maksimović i objašnjava da tako potičemo mozak da počne tragati za pozitivnim iskustvima. Već pokretanje te pozitivne potrage dovodi do lučenja hormona sreće, zbog čega ćete se osjećati dobro bez obzira na rezultat pretrage.

– Ako pretraga završi osjećajem zahvalnosti, u mozgu se luči još jedan hormon koji vam podiže raspoloženje i nivo energije. Lučenje ta dva hormona donosi niz dobrobiti na psihu, a tako i na zdravlje. Kad ste sretni, u dobrom raspoloženju i s dovoljno energije, javit će se i osjećaj samopouzdanja te ćete se lakše nositi sa životnim izazovima – kaže te dodaje da ćete tako i manji broj situacija doživljavati stresnima.

– Ako si ovo čarobno pitanje postavite prije spavanja, dozu briga zamijenit ćete dozom hormona sreće koji će vam olakšati zaspati. Danas pažnju često usmjeravamo na ono što nam nedostaje i tako ostajemo zarobljeni na području ‘nemam i ne mogu’. Stoga je važno više puta dnevno udahnuti i na trenutak se prisjetiti svega što imamo te prijeći u područje ‘imam i mogu’ – objašnjava psihologinja Maksimović.

Zahvaljivanje može smanjiti tjeskobu te učiniti da se osjećate manje dužnima i boljom osobom. Iskazivanjem zahvalnosti drugoj osobi počinjete još više uživati u odnosu te na taj način oko njega stvarate čarobni krug koji vas štiti od konflikata i nerazumijevanja. Također, bilo koja vjera čini ljude zahvalnima. Primjerice, ljudi koji vjeruju u Boga osjećaju zahvalnost za svako dobro i sve lijepo što im se dogodi te ne pripisuju sve zasluge samo sebi, nego Bogu i bližnjima.

– Zahvalni ćete biti ako niste bahati i imate skromnost da uviđate da nije sve uvijek vaše djelo – treba biti zahvalan za svaku priliku i uslugu drugih. Zahvalnost spada i u okvire dobrog ponašanja i treba je ugraditi u vrijednosni sustav. Vezana je uz moral, i to koliko cijenite druge. Čovjek da bi razmišljao o zahvalnosti mora biti skroman i ponizan. Trebate biti primjerice zahvalni roditeljima za titule, jer da vas nisu školovali, ne biste ih imali – objašnjava psihologinja Krizmanić i dodaje kako sve počinje od razmišljanja o zahvalnosti, a ljudi nerado misle.

– Primijetite druge ljude koji vam prilaze s pozitivnom namjerom, bilo da su to vaši bližnji koji su pohvalili vaš današnji izgled ili stranac koji vam se osmjehnuo i pridržao vrata na izlasku iz ulaza – kaže psihologinja Maksimović te savjetuje da zahvalnost izrečete cijelim svojim tijelom i glasom kako bi riječ “hvala” zbilja ispunila srećom i vas i drugu osobu. Ponašanjem budite primjer i poticaj drugima jer u trenutku kad iskažete zahvalnost, u psihi i tijelu druge osobe potičete pozitivnu promjenu, bez obzira na to pokaže li ona to ili ne, objasnio je  Maksimović.

Daniela Piskać, Izvor: www.24sata.hr