Koliko su važne bjelančevine u prehrani beba?

Proteini koji se nalaze u namirnicama životinjskog porijekla imaju ključnu ulogu u pravilnom i nesmetanom razvoju vaše bebe. Najbogatiji izvor životinjskih proteina su meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i riba, pa su ove namirnice jako važne kad dođe trenutak da u bebinu prehranu uvedete čvrstu hranu.

Ključnu ulogu u prehrani čovjeka imaju aminokiseline, a njihov najbogatiji izvor su upravo proteini iz mesa, mlijeka, jaja i ribe. Ljudski  organizam nije u stanju da sam proizvodi i stvara zalihe bjelančevina. Zato je neophodno da ga svakoga dana snabdevamo dovoljnom količinom bjelančevina, a to činimo putem hrane. Esencijalne aminokiseline su nepohodne za pravilan razvoj bebe. Pored vode, najzastupljenije materije u ljudskom organizmu su upravo proteini, pa je sasvim logično da prehrana djeteta od najranijih dana i uveđenja čvrste hrane treba da bude bazirana na bjelančevinama životinjskog porijekla.

Crveno meso, piletina, ćuretina, riba, jaja i mliječni proizvodi obiluju visokokvalitetnim proteinima koji su veoma važni za normalan razvoj deteta, a naročito za razvoj mišića i mozga. Na bebinom jelovniku svakodnevno se trebaju naći meso i jaja, s tim da ih treba kombinirati – 2-3 puta nedeljno žumance jajeta, a ostalim danima meso. Pri tome, namirnice bogate proteinima najbolje je davati djetetu za ručak, od 12-16 sati, jer je to optimalan period za varenje ove hrane.

Uvođenje mesa u prehranu beba

Meso je namirnica velike nutritivne vrijednosti i zato male bebe treba redovno da ga konzumiraju. Ono je pravi rudnik esencijalnih aminokiselina bez kojih rast i razvoj djeteta ne bi mogao biti pravilan. Osim toga što sadrži visokokvalitetne proteine, meso je bogato i gvožđem, bez koga ljudsko tijelo ne može normalno da funkcioniše. Gvožđe obezbeđuje i doprema neophodnu količinu kiseonika do jetre, srca i mozga, ono je važno za normalno funkcionisanje krvotoka, kao i za razvoj mišićne mase. Meso sadrži i cink, koji jača odbrambene sposobnosti organizma. Najzad, u mesu ima i puno vitamina iz B grupe.

Meso uvodimo u prehranu nakon što beba prihvati žitarice, voće i povrće, dakle kada navrši 6 mjeseci. Od tada joj se mogu davati ćureće, pileće, jagnjeće i teleće meso. Junetina i govedina se uvode kasnije, a posljednja je svinjetina, jer je u odnosu na ostale vrste mesa masnija i teže svarljiva.

Poput svih ostalih namirnica, i meso može biti izazivač alergija, prije svega kožnog dermatitisa. Zato ga, kao i drugu hranu, treba uvoditi u prehranu bebe postepeno i oprezno, jednu po jednu vrstu.

Meso za bebe se priprema barenjem, kuvanjem ili dinstanjem. Prženim mesom nemojte hraniti malo dijete.

Mliječni proizvodi u prehrani beba

Svi mlečni proizvodi (jogurt, kiselo mleko, pavlaka, sir) uvode se u bebin jelovnik nakon šestog mjeseca. Najprije se bebi daju oni proizvodi u čijem sadržaju ima više masnoća, kao što su ponomasni sir ili pavlaka. Nakon što beba navrši godinu, možete joj davati i one manje masne mliječne proizvode.

Jaja na bebinom jelovniku

Jaja su hrana koja obiluje proteinima, sadrže 11 esencijalnih aminokiselina, kao i mnoštvo vitamina i minerala. Bogata su vitaminima D, E, folatima, vitaminom B12 i svim drugim vitaminima B grupe, kao i raznim mineralima, prije svega gvožđem, ali i fosforom, cinkom i kalcijumom. Ona se mogu uvrstiti u bebin jelovnik odmah nakon uvođenja mesa. U jajima ima i karotenoida (luteina i zeaksantina), koji djeluju kao snažni antioksidansi i brane čulo vida od UV zračenja. U lecitinu iz jaja nalazi se holin, jedinjenje koje potpomaže razvoj mozga i pamćenja.

S uvođenjem jaja u prehranu bebe treba biti oprezan, jer su jak alergen. Ako u bebinoj porodici nema osoba alergičnih na jaja, žumance možete uvesti odmah nakon mesa, dakle nakon što beba napuni šest mjeseci. Obzirom na visoku koncentraciju gvožđa u svom sastavu, jaja su važna da bi se spriječila anemija, sa kojom dosta djece ovog uzrasta imaju probleme.

Najprije se daje tvrdo kuvano žumance, maksimalno jedna kafena kašičica, najbolje kombinovano sa žitaricama ili povrćem. Ako je reakcija bebe na jaje normalna, količinu možete postepeno povećavati, do maksimalnih 3-4 kašičice sedmično. Belance nije poželjno davati djetetu prije nego što napuni godinu.

Riba u prehrani beba

Riba u svom sastavu ima najkvalitetnije proteine i bogat je izvor aminokiselina. Omega 3 masne kiseline, kojima riblje meso obiluje, jačaju imuni sistem, štite vid i imaju značajnu ulogu u pravilnom razvoju bebinog mozga. Riba sadrži i mnoštvo vitamina i minerala. Od vitamina, najviše su prisutni vitamini K i D, kao i oni iz B grupe. Kada je riječ o mineralima, u ribi najviše ima kalcijuma, fluora, fosfora i gvožđa.

Riba se uvodi u jelovnik bebe nakon žitarica, povrća, mesa i jaja, a nikako prije nego što beba napuni osam mjeseci, jer može izazvati jake alergijske reakcije. Kao i kod mesa, i ovdje je vrlo važan način pripreme. Najbolje je bebi najprije davati kuvanu ribu, a kasnije i pečenu (u pećnici ili na grilu).

Izvor: Pozitivne.info