Urbana poljoprivreda u Sarajevu iz hobija, egzistencijalnih i zdravstvenih razloga

Lijepo vrijeme i rano proljeće su idealni za poljoprivredne radove, a svako ko želi jesti zdravu hranu posijat će povrće, ljekovito bilje, zasaditi voće. Vrtlarstvo je trend koji u urbanim sredinama prakticiraju različite kategorije stanovništva. Među njima su oni kojima u skučenom gradskom prostoru, nakon što se migrirali iz ruralnih sredina, nedostaje vrt, zelenilo.

Ima i onih koji spajaju ugodno i korisno, pa uz okućnice pored vikendica žele svojom rukom ubrati svježe povrće. I jedna posve nova i u svijetu sve brojnija kategorija urbanih vrtlara kojima to postaje stil zdravog življenja i ishrane. Proizvode da bi znali šta jedu, umjesto da u tanjirima imaju “hemiju i plastiku”. Ekološki uzgoj postaje sve aktuelniji i na području Kantona Sarajevo.

U Lješevu s porodicom živi 53-godišnja Midheta Rožajac koja oko kuće ima oko dulum i po zemlje koju obrađuje.

Kako kaže iako je pomažu ukućani, muž, kćerka, sin, snaha, većinom zemlju obrađuje sama i to radi da bi ona i njena porodica jeli zdravu hranu, ali i da malo finansijski poboljša kućni budžet, jer ono što bude viška od ubranih usjeva to proda.

“Uglavnom sijem krompir, kukuruz, grah, paprike, paradajz, kupus, špinat, salatu, sve što je potrebno jednom domaćinstvu. Na jednom dijelu imam i četiri najlona jagoda. Imamo i stotinjak stabala voćki. To je većinom za kućnu upotrebu, a ostane nešto i za prodati da se malo popuni budžet. Za sebe ostavim koliko mi treba da trošim za zimu do proljeća a ono sve što bude više to se proda, nađe se mušterija” kaže Rožajac u razgovoru za Agenciju FENA.

Od jabuka i dunja iz voćnjaka pravi i džemove, od šljiva pekmez, bestilj.

Sve je organsko i u ono što pravim ne stavljam nikakve dodatke, kaže ona i dodaje da je u današnje vrijeme svakom organizmu potrebno da se zdravo hrani.

Na području općine Novi Grad Sarajevo javne  površine, prvenstveno na brdu Mojmilo i Žuč, građani koriste u poljoprivredne svrhe. Počeli su “silom prilika” sijati u toku rata, a ta praksa je nastavljena i u poratnom periodu.

– Građani vrše sjetvu prvenstveno povrtlarskih kultura iz egzistencijalnih razloga, ali i hobija. Procjena je da se radi o oko 10.000 m2, a u toku je uspostava evidencije o korisnicima, zemljišta koje koriste i površinama –  rečeno je Feni u Općini Novi Grad.

Na području općine Novo Sarajevo nema slobodnih javnih površina koje građani koriste za sijanje povrća i sadnju voćki, kazali su Feni u Pres-službi Općine Novo Sarajevo.

U toku rata i neposredno nakon njega koristile su sve slobodne površine /naročito brdo Hum/, ali je to zemljište većinom privedeno prvobitnoj namjeni – revitalizirano (parkovi obnovljeni, a padinski dijelovi pošumljeni – obuhvat groblja Obad i Park-šuma Hum), kažu u novosarajevskoj općini.

Većina poljoprivredne ratarske proizvodnje na području općine Novo Sarajevo je za vlastite potrebe tj. potrebe šireg domaćinstva i to je proizvodnja u okućnicama.

– Na području općine Centar Sarajevo nema slobodnih površina kojima je vlasnik Općina Centar, a koje se koriste za zasijavanje – kazao je Feni pomoćnik načelnika za privredu i finansije Fahrudin Kurtović.

Privatne osobe svoje zemljište zasijavaju otprilike  50 posto od raspoloživog poljoprivrednog zemljišta. S tim da ostali dio površina su vlasnici nama nepoznate osobe, kazao je Kurtović.

Na području općine Centar u 2013. godini proljetnom sjetvom je obuhvaćeno 59,5 hektara, i od toga žitarica na površini od 2,5  hektara, povrtnog bilja 52,5 hektara, i stočnog krmnog bilja 4,5 hektara. S tim da je i jesenja sjetva za 2013. godinu obuhvatila oko 10 hektara zemljišta, precizirao je Kurtović.

Služba za privredu općine Stari Grad Sarajevo do sada nije imala zahtjeva za korištenje poljoprivrednog zemljišta koje je u posjedu te općine.

Općina Ilijaš provodi ovih dana projekt “Osiguravanje prihoda za siromašne porodice kroz uzgoj povrća u plastenicima”.

Projekt se realizuje na osnovu memoranduma o razumijevanju čiji su potpisnici nevladina organizacija “Muslim aid Bosnia and Hercegovina field office” i Općina Ilijaš.

U Projekt su uključeni korisnici koji su u stanju socijalne potrebe (demobilizirani borci, nezaposlene osobe, samohrane majke). Projekt uključuje nabavku 18 plastenika površine 100 m2 s uključenim sistemom za navodnjavanje, malč folijom i sadnim materijalom. Vrijednost projekta je 45.000 KM. Sredstva Općine Ilijaš za realizaciju projekta osigurana su u budžetu Općine Ilijaš za 2014. godinu na budžetskoj poziciji za poljoprivrednu proizvodnju.

Projekt je uključivao edukaciju korisnika za proizvodnju povrća u plastenicima (teorijski i praktični dio), što su uspješno prošli svi korisnici, za što će biti upriličena dodjela certifikata. Isporuka i montaža plastenika  bit će obavljena do kraja marta.

Implementaciju projekta će omogućiti korisnicima proizvodnju povrća za vlastite potrebe i pružiti mogućnost ostvarivanja dodatnih prihoda za  njihove porodice.

Općina Vogošća u saradnji s “Muslim aid” je realizirala Projekt podjele sjemena za socijalno ugroženo stanovništvo.

Sedam vrsta sjemena je podijeljeno za 115 stanovnika Vogošće koji se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji.

Osim ovog projekta u toku je predavanje i obuka o plasteničkoj proizvodnji, koja će trajati tri sedmice. Po okončanju obuke realizirat će se projekt podjele 14 plastenika za boračku populaciju općine Vogošća.

V.d. pomoćnik ministra za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Bešćo Alibegović, kazao je Feni da ovo ministarstvo nema informacije “o zasijavanju slobodnih javnih površina u FBiH koje građani koriste za zasijavanje povrća i voća”.

– Mi vodimo evidencije o klijentima koji u skladu s važećim zakonodavstvom koriste zemljište u vlasništvu, zakupljeno od druge osobe, države i sl., a koji su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata i/ili su korisnici novčanih podrški kod ovog ministarstva. Mi imamo saradnju i evidencije za veće proizvođače koji u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju moraju imati dokaz o korištenju zemljišta i tu se radi najčešće o parcelama iznad jednog hektara, osim u plastenicima gdje je ta površina minimalno pola hektara –  kazao je Alibegović.

U 2013. u Federaciji BiH, prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, zasijane površine pod žitaricama su bile 82.183 ha, a ukupna proizvodnja žita je iznosila 347.199 tona.

Zasijana površina pod industrijskim biljem (duhan 553 ha i soja 1.456 ha) je bila 2.009 ha, odnosno proizvodnja industrijskog bilja je iznosila 3.926 tona. Zasijana površina pod povrćem je iznosila 35.591 ha, a ukupna proizvodnja povrća je bila 331.279 tona. Zasijane površine pod krmnim biljem su iznosile 60.831 ha , dok je ukupna proizvodnja krmnog bilja iznosila 506.615 tona.

Kada je u pitanju novčana podrška za biljnu proizvodnju u 2013., Alibegović kaže da je podrška za proizvodnju hljebnih žita i za proizvodnju silažnog kukuruza iznosila 600 KM po hektaru,  a za proizvodnju uljarica 500 KM/ha.

Kod proizvodnje povrća novčana podrška je iznosila 2.000 KM po hektaru, za proizvodnju heljde, ljekovitog i aromatičnog bilja je bila 400 KM/ha, a proizvodnja duhana zavisno o kojoj se sorti radi je podržana u iznosu od 1.700 KM/ha odnosno 2.000 KM/ha, kazao je Alibegović.

Za proizvodnju krušnih žita (pšenica i raž) za novčanu podršku je isplaćeno 3.064.456 KM, za proizvodnju silažnog kukuruza – 3.463.690 KM, proizvodnja uljarica (uljana repica, suncokret i soja) – 221.400 KM, proizvodnju povrća (rajčica, papirka, krastavac, patlidžan, mrkva, cvekla, luk i mladi krumpir) – 847.990 KM, proizvodnju heljde, ljekovitog i aromatičnog bilja – 334.351 KM, proizvodnju duhana u listu  12.820 KM.

Novčana podrška je ostvarena samo za one proizvodnje (površine) za koje su klijenti podnijeli zahtjev za ostvarivanje novčane podrške, te samim tim ukupno zasijane površine su veće od onih koje su poticane, kazao je Alibegović.