Oslobodite put vlastitoj sreći

U ljudskoj prirodi je usađena težnja ka sreći. O tome su govorili još u antičkoj filozofiji. Aristotel je sreću odredio kao relativnu stvar čiji izvor ne treba da bude u vanjskim, već u duhovnim vrijednostima koje proističu iz vrlina. Tako se poimanje sreće razlikuje od čovjeka do čovjeka. Za bolesnog čovjeka najveća sreća bi bila da ozdravi, za onog ko je siromašan da se obogati. Jedan od najvećih antičkih filozofa smatrao je da treba promišljeno i mudro sagledati svoje želje i mogućnosti, da ne treba odustajati od visokih ciljeva. Po njemu, ono što je ključno jeste težnja čovjeka da optimalno iskoristi svoje potencijale.

Postavlja se pitanje koliko se mi zapravo istinski trudimo da ostvarimo svoje potencijale i da u krajnjoj liniji budemo sretni? Najčešći odgovor na pitanje zašto nismo sretni je taj da nam okolnosti nisu išle na ruku ili da su nam drugi ljudi stali na put. Najčešće ne uviđamo vlastitu odgovornost, jer bi to bilo bolno za nas. Nerijetko nismo ni svjesni da nekim svojim postupcima i navikama zapravo sami sebi stojimo na putu ostvarenja svoje sreće. Koja su to ponašanja koja blokiraju mogućnost da budemo sretni?

Težnja ka savršenosti ili perfekcionizam

Neke osobe su sklone dugom preokupiranju detaljima, pretjeranom razmišljanju o budućnosti. One postavljaju sebi visoke ciljeve, a kada ih ostvare, izostaje zadovoljstvo postignutim. Samim tim nema ni osjećaja sreće koje proizilazi iz ostvarene želje ili cilja. Pri tome, izostaje prisustvo u sadašnjosti. Život im prolazi u neprekidnom nastojanju da budu savršeni, a da pritom ne pruže sebi priliku da uživaju i da se raduju uspješno postignutim ciljevima.

Ruminacija

Ona podrazumijeva sklonost da sebe zasipamo negativnim mislima, kritičkim samogovorom, uz neprestano analiziranje svakodnevnih situacija u najsitnije detalje. Tako ruminacija direktno blokira svaki korak ka sreći i osjećanju zadovoljstva. Ovakvo ponašanje doprinosti razvoju i održavanju depresije i ukoliko ga prepoznate kod sebe nastojte da potražite podršku i pomoć kako bi ste ga iskorijenili.

Odlaganje

Većina ljudi je s vremena na vrijeme sklona prokrastinaciji, odnosno odlaganju donošenja odluka i preduzimanja konkretnih djela i akcija. Ovo i ne mora biti smetnja ukoliko svjesno odlažete donošenje konkretne odluke kako bi ste sakupili snagu i dovoljno informacija za njenu realizaciju. Međutim, ukoliko je u pitanju tzv. hronična prokrastinacija, odnosno tvrdokorna navika da većinu svojih obaveza i odluka odlažete za sutra, pa sutra ponovo za sutra, onda postoji problem. Onda ste sami sebi najveća prepreka na putu ka sreći.

Ovakvo ponašanje ima funkciju da nas štiti od bola uslijed gubitka i neuspejha ukoliko bi smo preduzeli neku akciju koja bi se neslavno okončala. Rezultat je odlaganje i nadanje da će se problem sam od sebe riješiti ili da će ga riješiti neko drugi.

Bilo bi dobro da preuzmete odgovornost prema sopstvenom životu i da sebi pružite priliku da budete sretni. Za početak, napravite mali korak tako što ćete smanjiti misao i priču i preduzeti konkretne korake, tako što ćete donijeti odluku koju nećete ostaviti za sutra. Tako što ćete se potruditi da ostvarite neki maleni cilj, nakon čega ćete osjetiti sreću i biti zadovoljni sobom.

Prepustite drugima da brinu o svom životu

Bavite se više vlastitim životom. Zavirite u sebe i pokušajte da prihvatite sve svoje vrline i mane. Kada su u pitanju vama bliske osobe možete ih jednostavno pitati da vam objasne svoje motive. Ukoliko nije riječ o osobama s kojima ste bliski, nemojte da rasipate dragocjenu energiju i vrijeme na pokušaje da shvatite razloge i motive njihovih postupaka. Time nećete ostvariti nikakvu dobit. Naprotiv, bićete na gubitku, trošićete i vrijeme i svoju psihološku energiju.

Umjesto „moram“ neka bude „želim“

Pronađite uspavanu dječju radoznalnost u sebi i pokrenite svoj avanturistički duh. Ohrabrite sebe i krenite, korak po korak, naprijed. Ciljevi koje sebi zadajete neka budu realni i dostižni, a ako nemate realne mogućnosti da nešto promijenite, onda to prihvatite, pomirite se sa tim. Prihvatanjem izbjegavate frustraciju i negativne emocije koje su njena posljedica. Sjetite se da je čovjekova priroda takva da ga pokreću želje. I eto opet prilike da budete entuzijasti, da budete hrabri i da sebe vodite ka doživljaju nove sreće.

Sreća nije proizvod okolnosti, već načina na koji osmišljavamo situacije iz naših života. Prihvatanje postojećeg i nezahtevanje nemogućeg jesu prvi koraci u izbjegavanju nezdravih osjećanja. Ipak, to još ne znači da smo sretni.

Sreća podrazumijeva racionalan, logičan i pragmatičan kontakt sa realnošću, drugim ljudima i nama samima. Budući da ljude ne možemo mijenjati, valja ih prihvatiti. Međutim, na vlastitu promjenu možemo uticati. Prihvatanje sebe kao pogrešivnog ljudskog bića, s vrlinama i manama, umjesto njegovanja uzvišene i svemoćne slike o sebi, vodi značajnom umanjenju tenzije. Nakon samoprihvatanja, a zarad postizanja dugoročne sreće, valja raditi na ostvarenju ličnih potencijala. Želja da budemo najbolji što možemo umjesto zahtjeva da budemo najbolji na svijetu, pravi je recept za sreću.

Kada prihvatimo sebe, odustanemo od zahtijevanja i posvetimo se željama za ličnim rastom i razvojem, korisno je da napravimo plan za postizanje ostvarivih ciljeva. Jedan od najčešćih propusta ljudi koji nisu dostigli osjećanje sklada i zadovoljstva je pasivno čekanje da se nešto dogodi, da se promijene okolnosti ili da ih neko drugi usreći. Sa druge strane, čak i oni pojedinci koji ne čekaju pasivno da se lijepe stvari dogode, često propuštaju da naprave plan za ostvarivanje ciljeva koji vode ispunjenu. Sve potencijalne poteškoće ovoga tipa lako mogu nestati ako preispitamo sebe i uravnotežimo načine na koje osmišljavamo svijet, druge ljude i nas same.

foto: pixabay.com

Izvor: Pozitivne.info