Kakanj je industrijski grad i općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni. Kakanj kao naziv naseljenog mjesta, prvi put u povijesti, spominje se u povelji kralja Stjepana Dabiše, vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, izdatoj u Sutisci aprila 1392. godine. Sudeći prema godini nastanka rudnika i početka rasta naselja, može se reći da je Kakanj jedan od mlađih bosanskohercegovačkih gradova. To nepobitno potvrđuje starost zgrada i njihova arhitektura. Najstarije zgrade, stare stotinjak godina, u takozvanim su kolonijama, ostacima nekadašnjih radničkih nastambi koncentriranih oko prve jame i uz nju. U sažimanju historije Kaknja nezaobilazna je činjenica da se razvijao u pet državnih uređenja – što je opća karakteristika ovog podneblja – i da mu je svako od njih više ili manje podarilo svoj pečat. Kakanj je jedan od najznačajnijih bosansko-hercegovačkih industrijskih i turističkih gradova. U Kaknju se nalazi Termoelektrana Kakanj (jedna od četiri u BiH), Tvornica Cementa Kakanj (jedna od dvije u BiH), Rudnik mrkog ugljena Kakanj (trenutno najuspješniji rudnik u BiH).
Općina Kakanj zauzima centralni položaj u Sarajevsko-zeničkoj kotlini, privredno najznačajnijem i najgušce naseljenom regionu BiH. Željeznickom prugom Doboj-Sarajevo-Ploče i magistralnim putem Sarajevo-Zenica-Doboj područje Kaknja je povezano sa svim krajevima zemlje, a preko njih sa Evropom i svijetom. U blizini Kaknja, 19 km udaljeno od gradskog središta, na nadmorskoj visini od 1.144-1.200 n/m, nalazi se prelijepo izletište Ponijeri, koje je i zračna banja, i planinsko izletište, i zimsko odmaralište, ali i lovačko polazište. U blizini protiču i kristalno čiste rijeke bogate ribom: Marošicka, Mala rijeka, Trstionica, Ribnica i Bukovica. Na području općine se nalazi veliki broj ugostiteljskih objekata-od kafe-barova, preko restorana, do motela i hotela u kojima se gostima nude vrhunski specijaliteti domaće kuhinje, komforne sobe i brojni zabavni sadržaji.Kraljeva Sutjeska je bila dugo vremena rezidentno mjesto bosanskih banova i kraljeva, a sa Bobovcem predstavlja najznačajniji spomenik srednjovjekovne bosanske državnosti sa nizom arheoloških, arhitektonskih, pisanih i drugih tragova naročito iz 14. i 15. stoljeća.Kraljeva Sutjeska, stari grad “Bobovac”, stara džamija u Kraljevoj Sutjesci (najstarija u BiH), muzejska zbirka raznih rudarskih eksponata i bosanska narodna nošnja privlače pažnju ljubitelja kulturno-istorijskih spomenika i starina.
Kakanjska okolica, pa i sama periferija današnjeg grada, bogata je srednjovjekovnim stećcima, a najpoznatiji od njih je onaj čije je ime – Zgošćanski. On se, bez sumnje, ubraja u najznačajnije spomenike ovdašnjeg kraja. Neosporno je da Zgošćanski stećak, koga neki arheolozi nazivaju i “Stećkom Kulina bana” iz Donje Zgošće, datira iz srednjeg vijeka i to njegove druge polovine kada je Bosna bila najmoćnija. Sada se nalazi u Botaničkoj bašti sarajevskoga Zemaljskog muzeja. Pred starom direkcijom Rudnika ima nekoliko spomenika. Na prostoru između zgrade i izlaza na ulicu je obelisk izgrađen na betonskom postamentu, posvećen 9. maju 1945. godine, a pred ulazom u direkciju bista Ive Lole Ribara, kao spomen na njegov boravak u Kaknju jula 1943. godine, kada je održao govor pozivajući Kakanjce da se pridruže partizanima. Na bočnoj strani zgrade direkcije je i spomen-ploča postavljena 29. novembra 1959. godine povodom 40 godina KPJ i proizvedene, prije roka, milionite tone uglja u rudniku. Od spomenika u gradu pažnju plijeni i spomen-ploča – sjećanje na narodnog heroja Rudi Čajaveca, koji je rođen u Kaknju gdje je živio neko vrijeme, kao i njegovu spomen-kuću.Iz vremena socijalizma je i spomen-zbirka o formiranju prvoga radničkog savjeta u rudniku (a ujedno i u BiH). Uza sve ovo, zanimljiva je i spomen-soba kakanjske 309. brigade koja je preseljena u zgradu Muzejske zbirke Rudnika Kakanj.
Pogledajte galeriju fotografija koje smo pronašli na internetu samo za Vas…
Za prelijepe fotografije širom Bosne i Hercegovine posjetite facebook stranicu: Horion Bosna
Pozitivne.info
Izvor članka: zedoturizam.ba;vodic.ba