Kamene stolice srednjovjekovne Bosne i Hercegovine

Autor: Bešćagić Šefik

Kamene stolice srednjovjekovne Bosne i Hercegovine

Vratar je srednjovjekovni utvrđeni grad na visokom brdu i grebenu iznad kanjona rijeke Žepe (s njene desne strane), lijeve pritoke Drine, u široj okolini Rogatice. Od ušća Žepe do grada ima oko 2,5 km zračne linije na sjeverozapadnu stranu. U podnožju grada, sa njegove zapadne strane, nalazi se naselje istog imena. Na specijal-kartama ovo utvrđenje je označeno imenom Grad, na 745 m nadmorske visine. U poznatim poveljama i historijskim izvorima grad Vratar se ne spominje, ali je sasvim izvjezno da je postojao prije dolaska Turaka i da je zajedno sa selom podgrađen i trgom u njemu bilo središte župe koja je najprije prirpadala oblasti bosanske vlastelinske porodice Dinjačića, a kasnije Kovačevića. O ranijem izgledu grada Vratara nemamo podataka. Kaže se da je imao tri okrugle kule, povezane bedemom, i zfradu pravougaonog oblika između njih. Danas se jasno vidi da se grad protezao grebenom – kosom pravcem sjever -jug, da mu se pristupalo sa južne strane i da je imao nekoliko nivoa i tabija. Na najvišem, sjevernom nivou se zapažaju temelji pravougaone zgrade, vjerovatno dvorca, a na nekoliko mjesta se i danas vide ostaci kula i zidova kojima su ove bile povezane i zaštićene.

Na najnižoj tabiji se nalaze dva dosta velika i lijepo klesana stećka, jedan u obliku sanduka sa velikim postoljem, a drugi u obliku sljemenjaka sa postoljem. Sanduk je danas prevaljen, a grob ispod njega je pretražen. Spomenici su orijentirani u pravcu zapad-istok. Na njima nema ukrasa ni natpisa.

Na gradu Vrataru je M. Hoernes 1881. godine vidio dvije kamene stolice i o tome nam ostavio kratku bilješku, bez ikakvih podataka o tim stolicama. Rekao je samo da su u stijenu usječene. V Čurčić ih je po Hoernesu na jednom mjestu samo spomenuo a tako isto i V. Palavastra – M. Petrić u svojoj knjizi o stećcima u Žepi 1964. godine. Inače, niko o njima do danas nije pisao.

Ja sam Vratar posjetio u augustu 1981. godine i ustanovio da se tu zaista nalaze svije u žive stijene usječene stolice:
Jedna od tih stolica je na najvišem platou grada, na njegovom južnom kraju. To je dosta istaknuta krševita stijena, koja je isklesana tako da ima sjedište, konkavni naslon za leđa i nešto naslona za ruke. Sjedište je od zemlje odignuto oko 70 cm. Dugačko je oko 90, a najveća širina mu je oko 45 cm. Naslon za leža je visok 40 cm. Ukupna dužina stolice iznosi oko 130 cm. Spomenik je danas djelomično oštećen.
Stolica je orjentirana ka sjeveru, prema unutrašnjosti grada. Ispred nje ima dosta zaravnjenog prostora, na kome su se mogli okupljati ljudi. U narodu je ova stolica poznata pod imenom “Kraljev sto” i “Velika stolica.”

Druga stolica se nalazi na nešto nižem i manjem platou, koji je od prethodnog, najvišeg, udaljen oko 80 m na južnu stranu. TO je ivična krševita stijena u južnom uglu platoa, koju je klesar pretvorio u stolicu sa naslonom za leđa. Stolica je danas znatno oštećena, ali su se ipak njene dimenzije mogle ustanoviti. Za razliku od prve, ovu stolicu seljani zovu “Mala stolica.”