Maglić cijele godine privlači ljubitelje uspona

Maglić je najviši vrh u BiH i jedna od najatraktivnijih destinacija koja tokom cijele godine privlači ljubitelje uspona, ali i ostale zaljubljenike nedirnute prirode kako iz naše države, tako i inozemstva. Prelijepi pejzaži i bogatstvo endemičnim biljkama ne ostavljaju ikoga ravnodušnim.

Planina s 2.386 metara nadmorske visine udaljena je od Tjentišta (općina Foča) oko 15 kilometara i do njenog vrha je moguće doći iz tri pravca od kojih svaki zahtijeva poseban oprez.

Član Planinarskog društva “Treskavica” i zaljubljenik prirode Ejub Fako kaže za Agenciju FENA da je ljepotu Maglića teško riječima opisati, ali i upozorava da doza opreza uvijek mora postojati.

On kaže da je prvi, i najlakši, pravac s Trnovačkog jezera (1.517 mnv) prilagođen mogućnostima svih ljubitelja prirode a do vrha Maglića može se doći za oko četiri sata laganog hoda, uz sipar iznad jezera.

Drugi pravac je s obližnjeg Vučeva, s poznatog izletišta Dernečište tzv. poštanskom stazom koju je 1976. godine uradilo PD “BH Pošte”, složeniji je i ima četiri sajle uz pomoć kojih se može doći do vrha.

– Treća staza vodi s Prijevora na vrh Maglića, najekstremnija je, najteža. Sajle na tom dijelu nisu popravljene već više od dvedeset godina. To je sad adrenalinska staza namijenjena isključivo za iskusne planinare – kazao je Fako.

Do Dernečišta i Prijevora može se doći i osobnim automobilom, preko Dragoš-sedla, odakle se pruža najljepši pogled na vodopad Skakavac i prašumu Perućica, a tu je i grob narodnog heroja i potpredsjednika AVNOJ-a Nurije Pozderca.

Maglić je dinarska planina na granici BiH i Crne Gore, oko 30 km jugozapadno od Foče. Najviši vrh planine je Veliki vitao (2.396 m) u Crnoj Gori, dok je na bosanskoj strani planine najviši vrh Maglić na 2.386 mnv.

Planina je omeđena rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom, odnosno platoom planine Vučevo na sjeveroistoku te crnogorskom planinom Bioč na jugoistoku.

Maglić je obrastao bukovom i crnogoričnom šumom. Gornja šumska granica je na oko 1.600 m, a iznad te visine je plato s pašnjacima i brojnim grebenima i visovima.

Maglić je u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska u kojem je i prašuma Perućica, najveća u Evropi i puna endemičnih biljaka.

– Tu postoje tri -četiri vrste crnog bora koji samo rastu u podnožju Maglića, u prašumi Perućica te bor krivulj kojim je obrastao cijeli Maglić – kazao je Fako.

Ove godine Nacionalni park “Sutjeska”, Trnovačko jezero i vrh Maglić posjetilo je oko šest i po hiljada planinara i ljubitelja prirode iz cijelog svijeta.

Na Trnovačkom jezeru, Prijevoru i Dernečištu zainteresiranim ljubiteljima prirode na raspolaganju su šatorski kampovi te hotel “Mladost” u Nacionalnom parku “Sutjeska”.

– Svi koji posjete Trnovačko jezero i Maglić prođu dijelom prašume. Moguć je i eksluzivni prolazak kroz prašumu Perućica, uz novčanu naknadu i u pratnji profesionalnog vodiča. Tu se moraju strogo poštovati pravila – kazao je Fako.