Šuma, čist zrak, ravnica, plodna sprečanska polja, sve na jednom mjestu – u Kalesiji. Općina Kalesija smještena je u sjeveroistočnoj Bosni, na području gornjeg toka rijeke Spreče. Kalesija krasi južne obronke planine Majevice i neke rubne dijelove Javornika. Kroz Kalesiju ćete proći ukoliko putujete magistralnim putem Tuzla – Zvornik. Na ovu saobraćajnicu vežu se putevi regionalnog značaja i to Kalesija – Sapna i Kalesija – Dubrave – Živinice. Kalesija svom geografskom položaju može zahvaliti za dobru komunikacijsku vezu sa cijelom sjeveroistočnom Bosnom, ali i sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Površina općine Kalesije je 201 kilometar kvadratni i čini 0,39 % teritorije Bosne i Hercegovine. Ovo je općina koju je lahko obići i u kojoj skoro na svakom koraku možete naići na izletište, hladovinu i čist zrak, stećke, ravnice za izlete, brdovite šumarke. Čini se da je cijela općina ustvari mjesto za turizam. Stanovništvo je velikodušno, srdačno, susretljivo i zanimljivo. Kalesija spada u red većih općina Tuzlanskog kantona i čini 7, 5 % njenog teritorija. Kalesija ima ugodnu umjereno-kontinentalnu klimu bez većih temperaturnih oscilacija.
Kroz Kalesiju protiče rijeka Spreča sa svojim pritokama Bukovica, Gribaja, Tavna, Dubnica, Papraća, Mramorak, Sajtovića rijeka, Mala rijeka, ali i manji povremeni tokovi. Dužina rijeke Spreče je 151,7 km, a kroz Kalesiju protiče u dužini od 43,5 km.
U Kalesiji je razvijen biljni i životinjski svijet. U dolini Spreče nalaze se manje šume crne joha, vrbe i poljskog jasena. Na većoj nadmorskoj visini su šume hrasta i kitnjaka kao i hrasta lužnjaka i običnog graba. Takođe su rasprostranjene borove šume, šume cera i bukve. Od životinja su rasprostranjeni: medvjed, vuk, divlje svinje, jazavac, tvor, lisica, patke i druge ptice.
Ostaci kultura iz prošlosti
Dosadašnjim istraživanja na području općine Kalesija koja su u svojim djelima opisali historičari s ovog kraja (profesor Mujo Zulić i drugi) pronađen je veliki broj arheoloških oruđa što potvrđuje starost o naseljenosti ovog kraja.
U cijeloj Bosni i Hercegovini registrovano je nekoliko gradina (naselja na istaknutim brežuljcima i u pećinskim zaklonima) od kojih se dvije nalaze na području Kalesije. To su: Gradina smještena jugozapadno od uzvišenja Prosjek u blizini naselja Jajići i Gradina Kosovača, koja se nalazi sjeveroistočno od naselja Kusonja. Gradine su inače naselja nastala u toku Rimske uprave nad ovim područjem. Ova mjesta su idealna prilika za ljubitelje historije da se upoznaju sa načinom života naših davnih predaka.
Pored navedenih gradina na kalesijskom području postoje i toponimi iz ovog perioda. To su Kratelj u naselju Prnjavor, Kratelj u Gornjim Raincima, Kratelj u Donjim Raincima, Kratelj u Mahmutovića i čuveni Kip na Jelici (koji vjerovatno označava mjesto gdje su se održavale molitve).
Nastanak grada Kalesija
Opština Kalesija je nakon Drugog svjetskog rata ušla u sastav srezova Tuzla i Zvornik, a kasnije je daljom podjelom nastao je samostalan mjesni odbor Kalesija.Mjesnom odboru Kalesija pripadala su naselja: Dubnica, Kalesija Selo, Prnjavor, Zolje, Jajići, Brda, Šahbazi i Hrvačići sa 680. domaćinstava i 3027. stanovnika. 1959. godine formiran je narodni odbor Kalesija koji je nastao spajanjem narodnih odbora Tojšići i Memići. Tom prilikom formirano je općinsko područje Kalesije koje je obuhvatalo prostor od 272 km2.
Izvor teksta: vodic.ba; kalesijski.com
Za prelijepe fotografije širom Bosne i Hercegovine posjetite facebook stranicu: Horion Bosna
Pozitivne.info