Šta sve grčka mudrost može naučiti ostatak svijeta o lijepom životu

Grčka, kao jedna od najstarijih kultura na svijetu, poznata je i kao kolijevka mudrosti. Ali, nisu samo stari filozofi kao što su Platon ili Aristotel razmišljali o tajnama smisla života. Zdrave navike i rituali u slobodnom vremenu moderne Grčke takođe nas mogu naučiti zdravijem i srećnijem životu.

Za vas otkrivamo 11 grčkih tajni za zadovoljstvo u životu.

Mediteranska ishrana

Mediteranski način ishrane podrazumijeva dosta povrća, maslina, zdravih masnoća i ulja, ribe, nerafinisane žitarice i crno vino (u umjerenim količinama), što sve utiče na smanjenje srčana obolenja, gojaznost, kancer i Alchajmerovu bolest.

Popodnevno drijemanje

Grci čvrsto vjeruju u mnoge stvari, a jedna od njih je i obavezan popodnevni odmor.

U manjim gradovima i mjestima radnje se obično zatvaraju popodne radi “grčke sijeste”, i ponovo se otvaraju u pet sati popodne.

“Popodnevno drijemanje je vrlo prijatna navika. Na neki način, ona nam duplira dan. Jer ponovo sve počinjete iz početka u pet popodne i možete da nastavite do ponoći.

Šetanje

Kada sunce zađe, širom zemlje mogu se vidjeti grčke porodice kako opušteno šetaju gore-dole glavnom ulicom mjesta, što je praksa koja se nekad zvala “korzo”.

Postavljanje sebi dubokih pitanja

Grčka filozofska tradicija jedna je od najstarijih na svijetu i vjerovatno najbogatija.

Filozofske rasprave cvjetale su u drevnoj Grčkoj, a filozofi, kao što su Platon, Aristotel, Plotin, Epikur ili Epiktet, postavljali su velika pitanja: kao, na primjer, šta znač dobar život?

Kako treba vladati gradom? Šta je moral i kako treba da se ponašamo prema drugima?

Na mnoge načine, starim Grcima dugujemo promišljanje o životu. Kao što je Aristotel rekao: “Poznavati sebe predstavlja početak mudrosti”.

Gostoljubivosti i darežljivost

Grčka gostoprimljivost seže daleko do vremena Odiseja, i utkana je u grčku kulturu do današnjeg dana. Za gostoprimstvo Grci koriste riječ “filoksenija”, što bi u prevodu moglo da znači “ljubav prema strancima”. Nekada davno su seljani i stanovnici manjih gradova širom Grčke primali putnike namjernike, nudili im prenoćište i objed.

Otkrili su tajnu dugovječnosti

Malo sredozemno ostrvo Ikarija ima najzdraviju populaciju koja najduže živi na svijetu. Muškarci četiri puta češće od Amerikanaca dožive 90-te. Kod njih je, takođe, zabilježen manji broj slučajeva depresije i demencije. Njihova tajna?

Svježa zdrava mediteranska ishrana, borave dosta na čistom vazduhu, održavaju čvrste porodične i društvene veze i dosta spavaju.

“Kasno ustajemo, i uvijek dremnemo malo popodne”, izjavio je za Njujork tajms jedan Grk.

Usporen život

Da li ste primijetili da Grci ne nose ručne satove? Ili da nijedan sat nije tačan? Uživanje u životu nije svojstveno samo ostrvu Ikarija.

Poznato je da Grci vode usporen način života.

Izmišljanje priča

Bogata tradicija grčke mitologije još uvijek je živa i jaka u današnjoj kulturi. Kroz te klasične priče o bogovima i smrtnicima, djeca se uče klasičnoj mudrosti i moralnim vrijednostima. Mitovi su značajni i zbog što kroz njih mozak pokušava da ljudskom životu da značaj i strukturu.

Ljepše je vani

Zbog lijepe i prijatne klime, predivnih plaža i pejzaža, čemu sjedjeti u kući, u zatvorenom?

Ukusna jela

Grci vole da jedu, vole da se porodično okupe, da se druže sa komšijama

Gdje tražiti sreću?

Stoici su bili jedna od drevnih grčkih filozofskih škola osnovana u Atini, koja je i danas vrlo relevantna. Stoici su vjerovali da stres i nezadovoljstvo nisu plod spoljašnjih događaja, već proizvod našeg unutrašnjeg svijeta, prosuđivanja, te stoga sreću, takođe, možemo pronaći duboko u sebi.

Stoički filozof Epiktet rekao je da je jedan da potražimo sreću da pogledamo unjutra; da “prestanemo da brinemo o stvarima koje su van naše moći ili želja”.

Vjerovanje stoika nije govorilo o materijalnoj sigurnosti ili zagrobnom životu. Ali je neosporno govorilo o sreći u ovom životu.

Izvor: Blic.rs /Pozitivne.info