Mladi bh arheolozi dobili šansu kakvu starije generacije nisu imale

Regionalna konferencija o implementaciji heritage studija na univerzitetima u BiH organizirana je danas u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu u okviru implementacije Tempus projekta “Reforma nastavnog plana i programa nauka o baštini u BiH” (BIHERIT).

Ovaj događaj predstavlja završnu aktivnost implementacije projekta BIHERIT koji je imao za cilj reformu nastavnog plana i programa drugog ciklusa studija na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Predsjedavajući današnje konferencije, profesor arheologije iz Ljubljane i gostujući profesor na studiju arheologije u Sarajevu prof. dr. Predrag Novakovič ocijenio je da se projekt provodio kako je planirano.

– Projekt se polako primiče kraju, a mi smo zadovoljni. Ipak je tu bilo uloženo truda od brojnih partnera i domaćih i stranih. Vidimo pomake – kazao je on.

Naglasio je da je arheologija u BiH prilično stradala, što se pogotovo primijeti na lokalnoj i regionalnoj razini, gdje su praktično nestali arheološki profili u muzejima i zavodima.

– A tu je ključ, baština je 99 posto “lokalna” baština – kazao je prof. Novakovič.

Naveo je da je cilj projekta, između ostalog, bio da osposobi mlade stručnjake, nosioce razvoja na tom području i da omogući najneophodniju infrastrukturu: opremu, ljude, biblioteke…

– To se polako primiče kraju s jednom solidnom dinamikom. Ocijenio bih da sve ide kako smo planirali – rekao je on.

Kada su u pitanju arheološke “nove snage” u BiH, Novakovič navodi da se tu radi o više razina. Najprije o mladim profesorima koji su u međuvremenu doktorirali ili će uskoro doktorirati na partnerskim univerzitetima, a koji će sutra preuzeti razvoj u svoje ruku. A tu su i studenti prvog i drugog ciklusa koji su imali priliku pratiti nastavu u kojoj su domaćim stručnjacima pomagali strani partneri.

– Ali, mlade snage moraju još da se dokažu. Dobili su šansu kakvu generacije prije njih nisu imale – kazao je Novakovič, dodajući da studij arheologije nije ni postojao donedavno u BiH.

Istaknuo je da su svi arheolozi koji su radili u BiH diplomirali u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i drugdje, što naravno, poslije osamostaljena BiH nije bio dobar model kako planirati domaće stručnjake.

Doc. dr. Adnan Kaljanac s Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je učestvovao u pripremi, aplikaciji i implentaciji ovog projekta kazao je da je projektom bila predviđena modernizacija nastavnog plana i programa budući da BiH do prije desetak godina nije ni imala studija arheologije kada je otvoren studij u Mostaru, a nešto kasnije u Sarajevu. A susjedne zemlje su studij arheologije imale već prije 100 godina.

– Tako smo nakon osnivanja Katedre za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu razmišljali o nastavnom planu i programu, kako da ga moderniziramo, da ga uklopimo u sistem školovanja u okruženju, a i da studentima pružimo mogućnost da upoznaju šire okruženje i Evropu, te da učestvuju u terenskoj nastavi što je jako važno za arheologe – naveo je on.

Kaljanac je kazao da je zadovoljan rezultatima projektima, iako su uočene i neke razlike.

– S obzirom na to da smo imali 11 partnera primijetili smo da arheologija više nije jednstvena nauka, da različiti partneri primjenjuju različite metodologije i na terenu i u nastavi. Uglavnom smo zadovoljni jer pronašli smo neki svoj put i na temelju toga formirali nastavni plan i program koji će biti implementiran od septembra – kazao je Kaljanac.

Izvor: Fena